Šta to vi izviđači izviđate?

U čemu se to ogleda vrijednost izviđaštva?

Ili šta je što nas čini, kako je veliki Mika Antić rekao, čistom, bijelom stranom mladosti? 

Šta vi odgovorite kada vas neko upita šta to vi izviđači izviđate? 

Odgovor na to pitanje jeste tako teško dati. I zapravo mi je mnogo teže nego što sam mislila da će biti. Kada se izviđač nađe u izviđačkoj zajednici, u razgovoru sa drugim izviđačima, odlično se razumije, po pogledu poznaje, u broju akcija takmiči. I onda kada nekom iz “vanjskog svijeta” treba objasniti šta je to tako magično – nekad nema dovoljno riječi.

Čak je i ovaj tekst u nastajanju mijenjao strutkruru i pravac jer se vrlo teško fokusirati na jedan kratki odgovor, ali sad ću vam s ponosom objasniti šta to mi izviđamo, koje vatre gore u izviđačkim srcima, i koji čvor nas veže u jednu veliku izviđačku zajednicu! 

Ko smo i šta smo?

Uzet ću sebi za slobodno da definišem koje su to izviđačke vrijednosti kako bi sutra, kada me neko bude pitao šta to vi izviđači izviđate i zašto da se uključim u izviđače, imala listu. Možda i tebi posluži:

• Izviđači su priroda i društvo

• Izviđači su tvoja prva samostalnost, prva odgovornost prema sebi i drugome

• Izviđači su volonteri 

• Izviđači uživaju u prirodi - priroda je njihov dom u mnogim akcijama

• Izviđači uče kako zapaliti vatru u srcu i još mnogo toga

• Izviđačka zajednica okuplja raznovrsne profile ljudi, za svakog ima mjesta – humanitarci!

• Izviđači prihvataju jedni druge onakvima kakvi jesu – i izbijaju šale kako na svoj tako i na tvoj račun :)

A sada objašnjenja:

• Izviđači su priroda i društvo

Često u opisima aktivnosti naših odreda stoji da je to organizacija koja okuplja djecu i mlade ljude. U našem Odredu mi kažemo da izviđači okupljaju ljude od 7 do 77 godina, ljude meka srca, empatije, razumjevanja i prihvatanja. Pomalo neobični, pomalo svojeglavi – ali dobri i topli. To su vam izviđači u onoj najširoj definiciji. Sretni u kolektivu, zahvalni na prirodi i ljudi od akcije. 

Jako glasni sa mnogo gestikulacije kao onaj dobrodušni tetak na nekoj porodičnoj proslavi kojeg sva djeca vole. 

• Izviđači su volonteri

Članovi izviđačke organizacije, sada mislim na upravu odreda tj. štab – ljudi koji drže Odred u životu i obavljaju funkcije od vodnika do starješine su dobrovoljci, volonteri koji su zavoljeli izviđačku zajednicu i dobrovoljno ostali aktivni u radu odreda, dali svoj doprinos organizaciji i očuvanju izviđačke kulture i tradicije u svom gradu. 

• Izviđači su tvoja prva samostalnost, prva odgovornost prema sebi i drugome

Kada govorimo šta to izviđači nauče kroz rad, svakako će nam svima pasti na pamet vještarstva i discipline.  Ali zaboravljamo da u izviđačima po prvi put naučiš da preuzimaš odgovorenost za sebe podjednako kao što naučiš da poštuješ prostor i volju drugoga. Prisjetite se samo spavanja u šatoru, u savici. Bila je to prava mala životna škola, zar ne? 

Dijete u izviđačima otkriva prvu svoju odgovornost prema sebi i drugome. Pojedina djeca po prvi put zategnu svoj krevet na logorovanju ili raspreme svoj šator ili kolibu. Djeca se po vodovima, kao mala složna družina, brinu za svoj novi dom, za svoj šator ili kolibu. 

Svaki zadatak unutar zajednice koliko god bio lagan ili težak zapravo uči odgovorosti. Posebno se to primjeti na predvodnicima i vodnicima koji jako mladi preuzimaju na sebe odgovornst vođenja grupe ljudi, tj. vođenje svog voda.  

Velika je to odgovornost i obaveza koja zapravo, u godinama kasnije, kada život sam po sebi krene nametati zadatke, pokaže koliko je bila važna kao osnova. 

• Izviđači uživaju u prirodi - priroda je njihov dom u mnogim akcijama

Voljeti prirodu, spavati pod otvorenim nebom možete i ubilo kojem auto-kampu. Jako je lijepo, al je tiho i prazno, zar ne? 

U auto-kampovima, za razliku od izviđačkih, jedete sami, pričate tiho, poštujete kućni red i  pozdravljate se sa komšijama kao i u haustoru zgrade u kojoj živite. 

U izviđačkom kampu ništa ne radite sami, pa čak ni odlazak na wc. :) Jato ili vod postaje jedno tijelo koje funkcioniše zajedno. Kao mala zvijezda koja je stigla sama, postajete dio sazvježđa koje na izviđačkom nebu čini razliku. Taj osjećaj pripadosti kolektivu se nosi kasnije kroz život kao duboki korjen koji te drži u velikim olujama. 

Kroz izlete, bivake, kampovanja i logorovanja upoznaš prirodu i zavoliš je onakvu kakva jeste i onda je čuvaš. Izviđači insistiraju na očuvanju prirode i uče kako da se snalaziš u prirodi!

• Izviđači te uče raznovrsnim vještinama 

Kako zapaliti vatru na panju ili vatru u njenom srcu i to te ovdje nauče, ili bar pokušaju naučiti. Do tebe je da li ćeš usvojiti stečena znanja. 

Kako zavezati čvor prijateljstva, kako podignuti šator, kako se orijentisati u prirodi pomoću kompasa, ali i bez njega, kako pružiti prvu pomoć, kako koristiti mapu za kretanje, šta su izohipse, a šta su koordinate, kako uraditi skicu dijela puta, kako signalizirati baterijom, kako komunicirati pomoću zastavica... e sve to možeš da naučiš u izviđačima i još mnogo, mnogo toga!

• Izviđačka zajednica okuplja raznovrsne profile ljudi, za svakog ima mjesta!

Izviđačka zajednica u svojoj sredini svoja vrata drži stalno otvorena svima. Bez obzira na trendove, društvene tokove, vrijeme ili mjesto, ako pokucaš na vrata nekog Odreda, ona su ti otvorena.

 I tu su zaista dobrodošli svi. I to je možda i jedina organizacija koja će uspjeti spojiti najrazličitije individue i formirati jato ili vod u kojem oni postaju prijatelji.  U početku je jedina spona taj vodni sastanak a kasnije su to životni prijatelji. 

• Izviđači prihvataju jedni druge onakvima kakvi jesu – i izbijaju šale kako na svoj tako i na tvoj račun :)

Svako od nas, individua kakva jeste, u izviđačima može biti upravo to. Ja mogu biti ja, kao nigdje drugo. Jer izviđači nude širok spektar interesovanja koji svakom od nas dopuštaju da se pronađe u onom što ga/ju čini boljom osobom. I ne nisu ovo moderne floskule, to izviđači rade već skoro stoljeće unazad. 

Vi koji ste u izviđačima, razmislite malo o svom krugu prijatelja u izviđačima i zapitajte se da li bi postali prijatelji bez ove organizacije. Da li bi se uopće susreli sa nekim važnim ljudima u svom životu da nije bilo izviđača? Da li bi se vaši individualni svjetovi spojili u nekoj drugoj organizaciji? Možda i ne bi. (Možda ne bi ni ja svog muža upoznala da nam nije bilo Odreda, al to je sad druga tema. :) )

Ne znam da li sam uspjela u potpunosti odgovoriti na pitanje koje sam sama sebi postavila na početku teksta. Znam samo da sam tokom pisanja umjesto slova vidjela one ljude koje su u mom matičnom odredu, toliko izviđaštva u svakom od njih, da sam sigurna da će sami po sebi biti odgovor budućim generacijama. 

Izviđači su ljubav i tu se možemo svi složiti.  

Razgovori o menstruaciji - 2. dio

U periodu od 10 do 14 godine ćeš početi osjećati da tvoje tijelo prolazi kroz mnoge promjene. Taj proces sazrijevanja tijela se naziva pubertet i događa se svima, nekome ranije – a nekome kasnije.

To je period kada se tijelo i njegove funkcije mijenjaju te iz dječijeg prelazi u odraslo. Najveća promjena koju djevojčice doživljavaju jeste promjena kada sazrijevaju i dobiju svoju prvu menstruaciju, mjesečno krvarenje.

Ono što je veoma važno da znaš jeste da kroz taj period prolaze ženske osobe u cijelome svijetu, na cijeloj planeti - nisi sama!

PRVA MENSTRUACIJA

Prva menstruacija obilježava trenutak u kojem djevojčica ulazi u potpuno novo razdoblje života te se preobražava u ženu koja je biološki sposobna za ostvarivanje trudnoće i rađanje. 

Menstruacijski ciklus je razdoblje od prvog dana menstruacije do zadnjeg dana prije sljedeće menstruacije.  Menstrualno krvarenje koje nazivamo menstruacija u prosjeku traje 5 do 7 dana.

Kako biste shvatile ovu promjenu, pokušat ćemo što jednostavnije i shvatljivije objasniti šta se to događa u tijelu, u području donjeg stomaka, maternice i jajnika tokom menstrualnog ciklusa i šta u biti dovodi do pojave mjesečnog krvarenja, tj. menstruacije.

Do menstruacije dolazi onda kada tijelo žene postane dovoljno zrelo da može imati bebu. Svaki mjesec, sluznica maternice postaje sve deblje tkivo i jajnici otpuštaju jajašce (odnosno jajnu stanicu). Ako spermij oplodi jajašce, tkivo ostaje tamo gdje jest kako bi pomoglo oko trudnoće. Ali, ako jajašce nije oplođeno, tvoje tijelo ljušti tkivo kroz vaginu. To tkivo je ona krv koju vidiš, a taj se mjesečni proces naziva menstruacija.

Za one malo starije koje čitaju ovaj tekst menstruaciju možemo opisati i na ovaj način: pod utjecajem ženskih spolnih hormona (estrogena i progesterona), sluznica maternice buja, zadebljava se i sprema se za primitak oplođenog jajašca. Jajnu stanicu oplođava spermij tokom seksualnog odnosa. Ako oplodnje ne bude, sluznica se počinje ljuštiti i ta odljuštena sluznica je menstruacijsko krvarenje. 

Ako se dogodi da spermij oplodi jajnu stanicu, oplođena jajna stanica nastavlja svoj put prema maternici što dovodi do trudnoće.

PLODNI DANI

Dani kada žena može da zatrudni nisu svakog dana. Taj period kada su jajne ćelije u ženi spremne da budu oplođene se nazivaju plodni dani. 

Plodno razdoblje žene traje na dan ovulacije, oko pet dana prije i tri dana poslije ovulacije može doći do oplodnje jajne stanice, tj. tada žena može zatrudnijeti (uz prisutnost spermija). 

OVULACIJA

Dakle, ako žena ima 28 dnevni ciklus ovulacija je 14 dan ciklusa i njeni plodni dani su od 11-17 dana, ako žena ima skraćen ciklus (npr. 24 dana) ovulacija je vjerojatno desetog dana ciklusa pa su joj plodni dani od 7-13 dan ciklusa. Ukoliko žena ima ciklus od 32-33 dana ovulacija je 18-19 dan ciklusa. te su joj plodni dani od 15-22 dan ciklusa. Ukoliko žena ima nepravilne cikluse onda je ova metoda za izračunavanje plodnih i neplodnih dana nepouzdana.
 
U svakom slučaju, za početak je važno da znaš kako dolazi do ovog procesa i šta ga uzrokuje. Ako imaš bilo kakvih pitanja, slobodno nas kontaktiraj a mi ćemo vrlo rado za svako tvoje pitanje istražiti tačne odgovore.

O čemu želiš čitati u trećem dijelu razgovora o menstruaciji?
Šta te tačno zanima?
Piši nam na adresu: scoutsisters.bh@gmail.com

BAJKA: Matilda i čarobni cvijetni vrt

Uspjeh na međunarodnom festivalu bajki u Makedoniji - iza nas je još jedna objavljena autorska priča Scoutsisters BH: Amila Masleša i Tea Katica iz Mostara.

Danas vam pišemo iz jednog nama posebno dragog razloga. Na samom kraju 2021. godine obradovala nas je vijesti da je naša bajka „Matilda i čarobni cvijetni vrt“ izabrana da bude objavljena u Antologiji savremenih autorskih bajki.

Vratimo se nekoliko koraka unazad...

Institut za nauku, alternativu, kulturu i umjetnost INAKU- Skopje raspisali su konkurs za Međunarodni festival savremenih autorskih bajki. Naravno, kada smo vidjele objavu odmah smo znale da ćemo se prijaviti. Konkurs je bio međunarodnog karaktera i učesnici su imali pravo slati autorske bajke, na maternjem jeziku.

Shvatile smo da je svijetu potrebna jedna djevojčica koja će njegovati dobrotu, ljepotu i nježnost. Matilda je u savremenom svijetu, nepravde i zloće, uspjela svojom dobrom dušom, iskrenim srcem i dobrim namjerama pobijediti svoje probleme, ali i uljepšati mjesto na kojem živimo.

Tako smo mi poslale našu djevojčicu Matildu na Međunarodni festival bajki u Makedoniju.  Bajka „Matilda i čarobni cvijetni vrt“ je na našu radost izabrana i objavljena u Antologiji savremenih autorskih bajki u izdanju izdavačke kuće Feniks. 

S obzirom na epidemiološku situaciju u svijetu, promocija knjige je organizovana online u sklopu Festivala savremenih bajki koji je zamišljen kao Onlajn konferencija na kojoj se govorilo o savremenim autorskim bajkama.

...

Matilda je imala noćnu moru. Trzala je glavom lijevo - desno. Preznojila se. I onda se naglo probudila. Vidjela je da je u svojoj sobi, u svom krevetu. Ali to je nije umirilo. Nije mogla prestati plakati. Niz njeno lijepo lice slijevale su se suze velike kao zvijezde padalice. 

Onda su te zvijezde sa njenog lice počele da lete. Pretvarale su se u male, bijele, prozirne vile. Matilda je trznula glavu. Rekla je sebi i dalje sanjaš. Sklopila je oči i naglo ih otvorila. Vile su lebdjele tu, ispred njenih očiju i dalje. Rukama je protrljala oći. Opet su bile tu. 

Nije vjerovala u ono što vidi. Ko ste vi? Šta ovo ja sanjam? – reče Matilda poluglasom. 

Mi smo dobre vile, nastale iz tvojih suza, a dolazimo u noćima punog mjeseca – reče jedna vila. Tvoje suze su satkane od čistih emocija, iskrene i tople. I upravo zbog toga smo mi sada tu.

 Vidi, pogledaj, koliko nas ima....

(odlomak iz priče)

Ako ste zainteresovani da Vam pošaljemo našu cijelu priču putem emaila, kontaktirajte nas!

Vaše Scoutsitsers, Amila i Tea

Razgovori o menstruaciji – 1. dio

Kada je menstruacija postala ženski „problem“ ?

Odrastanje djevojčica i prolazak kroz različite emotivne i fizičke faze može biti stresan, zastrašujući i pomalo čudan. Važno je olakšati taj proces i prvo upoznavanje sa njim. Sve djevojčice u dobi od 10 do 14 godine prolaze kroz fazu puberteta i lagano prelaze u fazu djevojke to jeste žene.

PRVA MJESEČNICA

Ključni događaj koji prevede djevojčicu u zrelu djevojku je dobivanje menstruacije ili mjesečnice. Prva menstruacija, prvo mjesečno krvarenje je izuzetno važan događaj u životu jedne žene i o tome trebamo pričati na jednostavan način. To je događaj koji simbolizira ulazak djevojčica u svijet žena.

KAKO JE DOBILA IME?

Mjesečno krvarenje iz materice koje nastaje kao posljedica ovulacije se naziva menstruacija.

Riječ MENSTRUACIJA potječe od latinske riječi mensis što znači mjesec, tj. od riječi menstruus što znači mjesečni.

TABU TEMA

Iako je mjesečinica 100% prirodna, data od Boga, i postoji „od kako je i vijeka i svijeta“ razgovori o njoj su i dan danas nelagodni i spadaju pod tabu teme današnjice.

Možemo slobodno reći da je to globalni tabu i da je nelagoda koju osjećamo dok pričamo o tome - zapravo nametnuti kulturološki problem. Zato što nam je društvo nametnulo da osjećamo stid i sram dok krvarimo, dok traje mjesečnica.

Također, kulturološki problem jeste što menstruaciju u 80% slučajeva ne zovemo njenim pravim imenom već koristimo fraze koje ukazuju na nju i društveno su prihvaćene, pa tako je nazivamo „oni dani u mjesecu“, „ženske stvari“ “ ili „ženski problemi“.

MENSTRUACIJA KAO "ŽENSKI PROBLEM"?

Ne! Menstruacija nije ženski problem, to je društveni kulturološki problem jer je društvo napravilo od jedne normalne, prirodne pojave koja se javlja u tijelu žene  - problem, i to „ženski problem“ o kojem se ne treba naglas pričati.

Kada nešto nazivamo problemom, tu pojavu u startu definišemo u negativnom kontekstu, pojava se smatra nepoželjnom ili čak štetnom te je za nju potrebno naći neko rješenje.

Ako riječ problem sagledamo na ovaj način – shvatit ćemo da ženski problem i menstruacija uopće nisu povezani, stoga nije potrebno da mentruaciju nazivamo problemom jer se tu nema šta rješavati.

Mjesečnica ili menstruacija je prirodan tjelesni proces svake žene i nema potrebe da ju nazivamo drugim imenima niti da se sramimo što smo dobile prvu menstruaciju. To je 100% okej, to je prirodno, baš kao što je prirodno da zijevaš, piškiš, štucaš, kihneš i radiš sve ostale stvari na koje nemaš utjecaj već su fiziološke prirode. Samo što je menstruacija karakteristčna za žensku populaciju jer žene imaju sposobnost da zatrudne i stvore novi život, rode dijete.

RUŠENJE ZABLUDA O MJESEČNICI 

Veliku ulogu u razgovoru i razbijanju neugodnosti o mjesečnici imaju majke i ženski članovi porodice koji trebaju razgovarati sa djevojčicama. O menstruaciji treba pričati jednostavno i otvoreno jer je ona sastavni dio života svake žene. Starije sestre, majke, prijateljice ne trebaju koristiti riječ problem u ovom kontekstu već trebaju djevojčicama objasniti da život ne prestaje kada stigne prva mjesečnica, i da se ne treba plašiti menstruacije, da je to prirodan dio odrastanja i postajanja ženom.

Ako o menstruaciji, ti kao majka, sestra, tetka, prijateljica jednoj djevojčici govoriš o tome kao da je to nešto prljavo, odvratno ili da je to problem, velika je vjerovatnoća da će i ta djevojčica doživjeti menstruaciju kao nešto negativno. Djeca često povezuju krv sa povredom zato je važno da im se objasni da je ovo drugačija vrsta krvarenja i da nije štetna za zdravlje. 

Prve informacije o menstruaciji će djevojčicama pružiti sigurnost i neće se uplašiti kada vide krv na gaćicama.  Život se neće zaustaviti, možeš nastaviti izlaziti, baviti se sportom, trčati, plivati... jer imati menstruaciju ne znači biti bolestan.

 

 Tekst napisala i pripremila: Tea KATICA

 

Tata, da li je i sutra majčin dan? - priča ulovljena u prolazu

PIŠE: KATICA Tea

Priča ulovljena u prolazu... Kako jedan tata razgovara sa svojom kćerkom o 8.martu, Danu žena...

Dan je žena, šarenilo cvjetića se svugdje može primijetiti, iz svake ćoše viri neka radoznla cvijetna glavica i mami osmijehe djevojčica, djevojki i žena. 

Divan cvijetni dan, bilo bi lijepo češće viđati ove cvjetiće, pomislih dok prelazim ulicu...

I tako u svojim mislima, iza sebe čujem neki mili glasić kako pita: 

"A tata da li je i sutra majčin dan?"

Simpatično pitanje pomislih... Ne okrećem se, ali priznajem da željno osluškujem i iščekujem tatin odgovor!

"Nije draga, reče otac, danas je majčin dan, sutra nije. 

Jednom godišnje je dan žena, a svi ostali dani su dani muškaraca."

Paf! 

Morala sam se okrenuti i pogledati iza sebe, ostala sam toliko zatečena da sam uspjela samo pogledati dotičnog tatu i izgovoriti „ovo je zaista bilo strašno!“ nasmijala sam se od muke neke u stomaku, od muke u glavi i u mislima – what the fu** is going on osjećaj. Susreli su nam se pogledi, on se smije i govori "pa šala mala, samo sam se šalio" i veselo sliježe ramenima. Djevojčica je bezbrižno čuvala tatu za ruku i uživala u sladoledu, i definitivno razmišljala o tatinom odgovoru.

Dragi tata, pa to je tvoja kćerka, danas djevojčica, sutra djevojka i žena. Voljela bih da si joj rekao da je majčin dan svaki dan i da svakog dana treba mamu voljeti i cijeniti i poklanjati joj pažnju i ljubiti je i grliti, i da isto tako ti kao otac voliš i cijeniš svoju suprugu i svoju kćerku i da su one tvoja dva najljepša cvijeta koja postoje ...

Voljela bih da si se pustio na dječiji nivo i rekao kako se 8.mart već više od sto godina obilježava simbolično u slavu ženama, jer su prije više od sto godina, na dan 8. marta, žene protestovale i okupljale se po najvećim gradovima ovog svijeta i iznosile svoje probleme, tražile veću plaću, kraće radno vrijeme i marširale cestama da budu viđene i primjećene – to je bio period kad je mama od tvoje nene bila djevojčica, tako kao ti, malo možda starija... U tom starom vremenu ženama je bilo jako teško da se izbore za svoja prava, pa su se one tada probudile i preuzele stvari u svoje ruke, jer vi žene možete sve samo onda kada to zaista želite.

Tata, zašto svojoj kćerki ne pojednostaviš ovaj historijski važan događaj...

Banaliziram... zamisli ti i tvoj školski drugar odgovarate matematiku u školi i uradite oboje sve tačno za isto vrijeme, ti možda malo i brže dođeš do rezultata, ali - on dobije ocjenu 5, a ti dobiješ 3 samo iz razloga jer si djevojčica. 

E tako su se žene u to staro vrijeme borile za svoja prava u svojim zajendicama, i bile su protiv tog sistema koji nije niti malo fer prema ženama bio. Borile su se da se njihov rad i trud vrednuje jednako kao što se vrednuje rad i trud njihovih kolega. Žene su se javno borile za svoja prava svakog 8.marta, i to je bio veliki dan za žene i danas je to veliki dan, zato ga slavimo i zato ga spominjemo!

Tate, molim vas, odgajajte svoje kćerke dostojanstveno i nemojte se šaliti na ovaj način, koliko god mislili da ste duhoviti, vjerujte mi na riječ - NISTE!

Čak šta više, te vaše šale koje izbijate djeci vas nekako unazađuju, ovo je 21 vijek, a vi očigledno još uvijek mentalno živite u periodu vaših pradeda i pranena, ajmo malo civilizacije i napretka, moramo i mi u Evropu!

Žene, sretan nam Dan žena!

Planinka: Bosanska vila sa vijencem cvijeća upletenim u kosi

 

Pripremila: Amila MASLEŠA

Planinka: Bosanska vila sa vijencem cvijeća upletenim u kosi

Pretražujući bespuća interneta, dolazimo do zanimljivih informacija. Pisali smo, naravno na našem blogu o planinkama, dijelili pjesme inspirisane sestrama u izviđačkoj organizaciji. Ali danas o planikama iz druge perspektive. Jer planinke su ni manje ni više nego vile iz bosanskohercegovačke mitologije. O da, imamo i mi našu mitologiju. I naše vile se rađaju iz jutarnje rose na tajanstvenim mjestima.

Ko su vile?

Vile su najkraće rečeno antički duhovi prirode ili personifikacija njenih snaga. O njima su znali još stari Iliri, Rimljani, Grci... Vjerovanje u vile nailazimo duž cijele Europe, ali i Bliskog istoka.

Vile su mitološke djevojke neobične ljepote, obdarene čarobnim moćima, kaže Wikipedija. Mitovi o vilama dio su narodnog folklora mnogih evropskih naroda, a posebno su zastupljene u keltskoj i slavenskoj mitologiji. I mi smo, kako i treba, krenuli tražiti koje su to vile slavenske mitologije pa i bosanske. I pronašli smo.

Vile, baš poput onih iz bajki, i mitologija opisuje kao vječno mlade djevojke s bujnom raspletenom kosom, najčešće obučene u duge bijele, prozračne haljine. Vjeruje se da žive pod zemljom ili u blizini starih brjegova, pećina i izvora.

U slavenskoj mitologiji

U slavenskoj mitologiji, vile su natprirodna ženska bića koja borave u oblacima i na planinama i plešu vilinsko kolo kraj jezera.(Naravno da će naše vile plesati kolo 😉) Pomažu ljudima u nevolji, uspavljuju bebe i djecu, liječe rane ali ponekad su i osvetoljubive, zavidne (u to ne vjerujemo).Zaista, po mitologiji to su djevojke neobične ljepote, obdarene čarobnim moćima (e to vjerujemo).

Prema bosanskoj mitologiji, vile se rađaju iz rose koja pada po lišću velikog stabla koje raste na  tajanstvenom, nepoznatom brdu. Legende kažu da posjeduju magijske moći koje mogu upotrebljavati za dobre i loše svrhe o čemu svjedoče brojni događaji opjevani u narodnim pjesmama gdje se opisuje kako su vile pojedinim junacima poput Alije Đerzeleza, Muje Hrnjice ili Halila postajale majke, sestre ili ljubavnice. 

Naši stari su vjerovali da vile obitavaju po planinama i velikim šumama te oko jezera. Najviše vremena provode u letenju sa drveta na drvo, kupanju, češljanju kose i igranju kola.

Bosanska mitologija navodi brojne nazive vile od kojih su najpoznatije ova imena: Bosanska vila, vila kraljica  Zlatna, Crvena vila, Gorska vila, vila Planinka (vila planine), itd.

Crvena vila: ona se uglavnom pojavljuje u vremenu oko zalaska sunca. Sjedi na nekom prolazu ili pored puta češljajući svoju dugu crvenu kosu. Onom ko je susretne može nauditi tako što zamahne kosom u njegovom pravcu i udari ga njome. Od tog udarca čovjek postane bolestan a zna se desiti i da padne u komu. Njen simbol je crvena boja.

Bosanska vila: ona je djevojka zlatne kose i bujnih grudi. Obučena je u dugu bijelu haljinu čiji su rubovi prošiveni zlatnim koncem. U kosi joj se nalazi cvijeće ljiljana. Tijelo joj krase i velika krila sa kojima prema legendi leti zrakom i prelijeće Bosnu u svim smjerovima. Bosanska vila ima izrazito umiljat glas i često pjeva. Po naravi spada u dobronamjerne vile. Često se nalazi u društvu drugi vila koje su na nižem rangu od nje. Njen simbol je cvijet ljiljan.

Kraljica vila Zlatna: ona je gospodarica svih bosanskih vila. Obitava u velikim i gustim šumama i uvijek se kreće u društvu svojih podanica. Noću, posebno za vrijeme punog mjeseca, izlazi iz šume i kupa se na jezeru ili u rijeci. Ima zlatna krila i krunu na glavi. Poslije kupanja zajedno sa drugim vilama igra i pjeva na nekom brežuljku sve do oglašavanja prvih pijetlova u zoru. Njen simbol je pun Mjesec.

Gorska vila: ona je među najstarijim vilama i često se naziva majkom vila. Smatra se da je vila Zlatna njena kćerka koja ju je nasljedila. Gorska vila je među bosanskim narodom najviše upamćena po tome što je zaslužna za to što je Mujo Hrnjica postao najveći junak Bosne i Hercegovine. Po naravi je blaga, mudra je i ima umiljat glas. Nju bosanske stravarke pozivaju u pomoć pri liječenju oslovljavajući je riječima „majko, sestro“. Njen simbol je zlatna jabuka.

Planinka: ona je vila koja ima vijenac cvijeća upleten u kosi. Nosi dugu haljinu i ponekad drži u ruci  štap koji joj služi za hodanje. Ima moć transformacije pa se često pretvori u kozu kako bi lakše prolazila strmim dijelovima planine. Poznaje sve tajne biljaka i liječenja. Sa njom su se najviše susretali pastiri kojima je priskakala u pomoć kada bi to zatrebalo. Njen simbol je bijela koza.

 

Izvori: wikipedia, radiosarajevo.ba

VAŽNA VIJESTI: SVJETSKA SKAUTSKA ORGANIZACIJA NOMINOVANA ZA NOBELOVU NAGRADU ZA MIR

 

Pripremila: Amila MASLEŠA

VAŽNA VIJESTI: SVJETSKA SKAUTSKA ORGANIZACIJA NOMINOVANA ZA NOBELOVU NAGRADU ZA MIR

Svjetska skautska organizacija (WOSM), zajedno sa Svjetskom asocijacijom vodiča i izviđačica (WAGGGS), nominirane su za Nobelovu nagradu za mir 2021. godine, prepoznajući izvanredan doprinos izviđaštva i liderstva koji su kroz svoju organizaciju osnažili stotine miliona mladih da stvore trajnu kulturu mira u svojim zajednicama već više od jednog vijeka.

Nobelovu nominaciju podnjela je zastupnik Norveške stranke slobode Solveig Schytz, bivši glavni povjerenik Norveških vodiča i izviđača i trenutni dobrovoljac izviđačkog pokreta.

„Izviđački pokret je usmjeren na davanje mladim ljudima alata potrebnih za rješavanje izazova budućnosti, istovremeno gradeći snažno civilno društvo. Ovo je djelo od vitalnog značaja za mir u svijetu “, rekla je gospođa Solveig Schytz u svojoj nominaciji.

„U trenutku kada naš svijet prijeti zbog toliko međunarodnih izazova, bilo da su klima, ratovi ili pandemije, potrebna nam je protuteža egoizmu i nacionalizmu. Moramo ponuditi mladim ljudima priliku da se okupe oko skupa zajedničkih vrijednosti i vjere u službu, ne samo svojoj zajednici, već i međunarodnom društvu. "

 

Od svog osnivanja 1907. godine, izviđači su se usmjerili na učenje mladih ljudi životnim vještinama te promicanje mira i uzajamno razumijevanje kao i da budu na usluzi svojim zajednicama. Izviđaštvo pomaže u izgradnji trajne kulture mira uključivanjem ideja timskog rada, jedinstva i interkulturalnog razumijevanja u svoj program i aktivnosti za mlade.

 

Izviđački nacionalni, regionalni i svjetski događaji organizovani su oko stubova međukulturne saradnje i izgradnje mira, uključujući svjetske izviđačke događaje Jamborees i JOTA-JOTI (Jamboree on the Air - Jamboree na Internetu) koji povezuju milione mladih ljudi da budu aktivni globalni građani. Učeći mlade ljude vrijednostima poštovanja i dužnosti prema drugima, izviđači rade na izgradnji svijeta koji će biti mirniji i inkluzivniji za ljude svih dobnih skupina.

 

Izvor: scout.org

RADIONICA ZA TINEJDŽERE: PUT DO SEBE

 

      Pripremila: Amila MASLEŠA

RADIONICA ZA TINEJDŽERE: PUT DO SEBE

Radeći sa djecom i mladim ljudima kroz izviđačku zajednicu, uvidjeli da su različiti izazovi u tom životnom dobu. Naravno, izazovi koji se nalaze pred ovim mladim ljudima su, u tom trenutku, nešto najveće s čim se susreću te je na nama odraslima da im olakšamo te procese.

Zbog toga, kada smo vidjeli da se organizuje jedna vrlo kvalitetna radionica upravo za mlade ljude, željeli smo saznati više o tome kako bi prenijeli našim mladim izviđačima i planinkama. Radionicu će voditi certificirana psihoterapeutkinja, doktorica pedagogije i certificirane instruktorice joge.

Dragi roditelji naših mlađih izviđača i planinki, informišite se i vi o sadržaju same radionice.

Piše: Edna HAZNADAREVIĆ, certificirana psihoterapeutkinja

Različiti su problemi sa kojima se danas suočavaju tinejdžeri, posebno u ovom periodu pandemije koju svi doživljavamo na različite načine. Ako se dijete susreće sa temama poput anksioznosti, niskog samopouzdanja, te nekim drugim temama koje muče tinejdžera onda sigurno znamo da roditelji čine sve kako bi tinejdžer prevazišao što lakše ove poteškoće I izazovni period.

Pronalaženje najboljih metoda za tinejdžera može biti izazov, zbog čega su Yoga centar Lama i Udruženje za sistemsku praksu i terapiju Mostar ponudili program i za koji iz ličnog iskustva u radu sa tinejdžerima udovoljavaju i upotpunjuju njihove potrebe. Ovaj program sastoji se od tri radionice namijenjene tinejdžerima i mogu vam biti od velike pomoći u cijelom ovom procesu. Ovaj program je jako sličan grupama podrške možda malo modificiran i prilagođen uočenim potrebama.

Jedna od najvećih dobrobiti ove vrste rada jest što sudjelovanje u grupnom okruženju djetetu daje do znanja da nije samo u problemima s kojima se suočava. Ostali članovi grupe imaju iste ili slične izazove kao u ovom trenutku, što im omogućuje da vide da nisu sami i da je to sve normalno.

YOGA CENATR LAMA

Na radionici će se baviti raznim pitanjima i zabavnim aktivnostima:

* kakav je ovo period za nas i kako utiće na  lični razvoj

* raditi aktivnosti koje nas uče kako se fokusirati i poboljšati koncentraciju

* kako smanjiti stres i tjeskobu kroz joginsku praksu i tehnike disanja

* povećati samopouzdanje i samopoštovanje

* osvjestiti vlastitu vrijednost i postojanje svoga bića

* kreativno se povezati sa sobom kroz grupnu aktivnost

* poticati zdravu sliku o sebi

* upoznati sebe

* i još mnogo toga...

Zabavne aktivnosti kroz smijeh i dobro raspoloženje pomoći će vašim tinejdžerima da se kreativno izraze i probude pozitivnu stranu sebe.

Radionica za tinejdžere  ( od 12 do 15 godina ):

                "PUT DO SEBE"

              DATUM: 06.02.2021.

              VRIJEME: 12h - 14h

                     MJESTO:

         YOGA CENTAR LAMA

Radionica se sastoji od tri sastanka  uz gratis završnu aktivnost:

"ČAJ I DRUŽENJE SA RODITELJIMA/STARATELJIMA"

Za sve dodatne informacije i prijave za radionicu kontaktirajte organizatore putem  telefona +38763539243 ili e-maila: lamiapeco1@gmail.com

Radionica će se održati u skladu sa epidemiološkim mjerama i broj djece je ograničen.

 

Te noći kad si se udavala

Tekst piše: Tea KATICA

Dok se grijem u toplom domu, bacih pogled na kamin i svjetlucave iskrice od vatre, na radiju poče Balašević...

Toga jutra sam stigao putničkom klasom
pa kući sa stanice časom
kroz bašte i prečice znane
A u vojsci sam stekao druga do groba
i hroničnu upalu zgloba
– suvenir na stražarske dane
....
Svirajte mi “Jesen stiže dunjo moja”, jesen rana
nek zazvone tambure u transu
Znam da nije pesma ova za veselje i svatovac
al ja moram čuti tu romansu!

Prizor me odvede na logorovanje, sjeti na ljetne logorske vatre, glas moje #scoutsister kako pjevuši ovu pjesmu, redovno ju je pjevala... 

Odoh u te hladne noćne šetnje plažama jezera, čujem zvukove najdražih pjesama, pjesme su odjekivale plažama. Grupe mladića i djevojaka u glas su pjevali svima dobro poznate stihove. Najglasnija je bila ona od Čorbe: 

Sa trine'st sam popušio prvu pljugu
a posle prve odma' i drugu
jer tad, tad sam bio mlad...

S' četrne'st sam popio prvo pivo
a posle piva sam pio sve živo
jer tad, tad sam bio mlad...

Tad sam bio mlad... Prisjećaju se raja kroz tekstove Riblje čorbe prvih momnenata iz tinejdžerskih dana, sad su malo stariji, ušli u dvadesete, dovoljno odrasli da pjevaju tad sam bio mlad. 

Sad kad razmislim, zadnje dvije-tri godine u kampu slabo čujem te pjesme koje smo mi slušali prije osam-devet godina, pitam se da li današnji dječaci, mladići i dalje žele naučiti svirati gitaru i biti neodoljivi gitaristi, al' nešto mi se čini da ih je sve manje. Vidim dvojicu iznose bluetooth zvučnik pored vatre. Rijetki sviraju, a ovi ostali i ne znaju tekstove, pa i ovaj jedan što ima gitaru i trudi se, spusti je na pod, i on garant pomisli nema smisla-niko ništa ne zna ... čudno neko vrijeme došlo, nije mi uopšte za oko vatre da se pjevaju „karleuše“. 

Tik uz jezero gdje se može oslušnuti šuma, žubor vode i šuštanje lišća, sjede na travi mladić i djevojka. Možda su se tek upoznali, a možda i godinama dolaze na to isto mjesto. On sa gitarom u ruci tiho, skoro nečujno, djevojci na rame pjevuši svirajući najljepše ljubavne akorde. Ona pregrnuta ćebetom preko ramena, sa zvjezdanim sjajem u očima gleda ga i pjevuši sa njim, veoma tiho samo da njih dvoje mogu čuti stihove: 

Želim da se stisnem uz tebe,
da te milujem
da ti šapucem na uho bisere
da pričam o slobodi
da se glupiram
da ti kazem oh ti ludo jedina
Poljubi me,
pa mi prste u kosu uvuci i zagrli me
poljubi me
pa se privi tik uz mene i zapjevaj,
ako znaš bilo što ....

Ako znaš bilo što... Znao je to dobro Johnny sve ukonponovati, tako dobro da i dan danas, od 1982. godine kad je pjesma objavljena, trnci prolaze tijelom na slušanje njegovih stihova ... neprocjenjivo! 

Gitara je bila na svakoj plaži aktivna, Dif, Prenj, Bungalovi, Centralna ... a gitaristi, talentovani mladići su uvijek bili glavne face logorovanja. Duža kosica, pokoji frćkavi uvojak ili pak gologlavi uz prvu puštenu prorijeđenu bradu... Trzalica među usnama dok bi se štimale žice i isprobavali prvi akordi. Ritual nakon večernjeg zbora, vrijeme je da se žice gitare zagriju, noć je mlada! 

Vraćajući se pored zeničkog logora odjekuje u Zenicu kada pođem ja- prati me pet šest drotova, okružni sudija rek'o dvanaest godina, dvanaest godina strogog zatvora, taj dobro poznati Zenica Blues. Usput iz daljine odjekuju i isprepliću se dvije standardne... 

Balkane, Balkane, Balkane moj
budi mi silan i dobro mi stoj
Ni bendovi nisu više
kao što su bili
moj se amaterski
priprema da cvili
Balkane, Balkane, Balkane moj...

Tntntnt veselo putem koračamo, pjevušimo pjesme kako koja nailazi...

Moji su drugovi
žestoki momci velikog srca
i kad se pije i kad se ljubi
i kad se puca
Gore od Aljaske do Australije
kad god se sretnemo
uvek se zalije, uvek se završi
s' nekom od naših pjesama....

Ova Bajagina je vrlo često i rado pjevana, jer baš tu je mjesto iskupljanja različitih generacija, drugova i drugarica sa prethodnih logorovanja ili čak nekih što se godinama nisu vidjeli, ali ih ovdje logorska vatra, gitara i pjesma zbliži i ojača njihovu vezu. 

Ulazimo u logor prije povečerja, dobre djevojke - moje tadašnje tri #scoutsisters i ja, al tamo neka ozbiljna situacija, neke tužne pjesme, neke suze u očima nekima od tuge, nekima od smijeha... Ne znam ni sama koliko se puta samo otpjevalo: 

Tu noć kad si se udavala
Nitko ne zna zašto si plakala
Da li radi tamjana
Ili starih uspomena....

Osjetio se u zraku neki rastanak, opraštanje od mladalačke ljubavi, ta planinka nije više pored svog izviđača, a prijatelji našeg izviđača ga tješili do zore pjevajući mu na uho: 

Tu noć kad si se udavala
Mene pijanog su odnijeli
Moji prijatelji, vjerni psi
Do jutra me tješili
Da ima milijun takvih kao što si ti
I da ću te preboljeti....

Nisam baš sigurna da mu je bilo lakše nakon te noći, znaju oni jedni drugima sjesti na muku, da se lakše preboli, neki njihov nikad shvaćen princip. Nakon tog logorovanja, ako me sjećanje dobro služi, taj izviđač je malo pauzirao sa dolascima na logorovanje – dobro su ga utješili!  

Budim se ujutro, a i dalje odjekuje u glavi: o da si samo htjela pobjeći, ovako stisni zube i ne plači, od sinoć mi ostalo.

Planinka se voli, Planinka se sanja

 

Planinka se voli , Planinka se sanja

Tekst pripremila: Amila MASLEŠA

Autor pjesme:  Nihad BANDIĆ Hani

Da u izviđačkoj organizaciji postoje poete i zaljubljenici, pa to je svima već odavno jasno. Neki se opredjele za beton i lopatu, a neki za ono magično što možemo pronaći u našem okruženju. 

Tako je i sa dragim #scoutsbrother Nihad Bandić Hani iz Odreda izviđača Igman '92, koji je, sada već davne 2000. godine (opa zar ima dvadeset godina) napisao odu svim planinkama. 

Sretni smo što je ova pjesma našla put do našeg bloga (uz pomoć jedne #scoutsister) i što je nakon toliko godina ostala tu da se prenosi s generacije na generaciju. Pjesma je nastala naravno, pa gdje drugo do na Boračkom jezeru, srcu izviđačke organizacije. 

Izviđači!

Vi, da vi, vas pitam znate li ko su planinke? Smješkate se. Znate? One su članovi izviđačke organizacije. Da, to znate, a znate i da je „planinka“ vrsta šatora. Smiješno, zar ne, a ipak je taj šator najbolji. Što li?!

Zbunjeni ste, pitate se šta mu je, šta je zapeo planinke pa planinke?

Zato!

I zato ću vam reći ko su planinke.

Planinka je ženskog roda

Planinka je ljepši dio našeg pokreta

Planinki se pjesma piše

Planinkin glas diže pjesmu

Planinka se voli

Planinka se sanja

Planinka se pazi

Zbog planinke si čist i uredan

Zbog planinke koristiš Maliciu

Zbog planinke „glumiš majmuna“ u skeču

Zbog planinke skačeš na glavu (iako nisi čak ni plivač)

Zbog planinke iznajmljuješ pedalinu (pedalaš li pedalaš)

Zbog planinke ideš kod Muje na kafu

Planinkin pogled tražiš u odsjaju vatre

Planinkin smijeh pamtiš

Planinka ti ušije potrgano dugme

Planinka ti opere majicu

Planinki praviš društvo na staži (meni ne bi sigurno!)

Planinka ti opere porciju

Planinka uvijek ima šampon

Planinka te masira a ti nju (ako ti dopusti)

Planinka ti posudi svoju kremu za sunčanje

Planinkin peškir je i tvoj peškir (za plažu)

Planinka ti kuha kafu (njena je najslađa)

Planinka ima najljepše oči (provjereno)

Planinka ti treba tu u tvom vodu, u odredu, na taboru. Bez planinki kakvi bi vi bili izviđači?

I zato vam kažem čuvajte vaše planinke i ako vam nisam dovoljno rekao ko su one, ostavit ću vam otvorenu stranu pa nastaite vi ovo moje:

Planinka...

Nihad Bandić Hani, Boračko jezero 2000.