Čvorovi i čvorologija koju danas učimo u izviđačima seže daleko u prošlost i čine važan dio historije i razvoja čovječanstva. Svi mi koji poznajemo čvorologiju, zahvaljujući izviđačima, trebamo biti ponosni na sebe, jer ako zavirimo u prošlost naći ćemo brojna istraživanja i zanimljivosti vezane upravo za ovu, danas izviđačku, vještinu.
Čvorovi su se se koristili u mnoge svrhe, a u nekim drevnim civilizacijama bili su način za memorisanje podataka, sistem napravljen od čvorova koji ni dan danas nije odgonetnut!
Sada ćemo pisati malo više upravo o tome ...
KHIPU (španski: quipu) je sistem bilježenja podataka koji se koristio u Južnoj Americi prije kontakta sa Evropom. Na kečuanskom jeziku khipu znači čvor.
KHIPU se sastoji od više užadi (vune ljame ili alpake, odnosno pamuka) na kojima su podaci bili zabilježeni čvorovima. Najstariji arheološki nalazi khipua dolaze do 3 hiljade godina prije nove ere i to ga čini jednim od najstarijih sistema za bilježenje podataka. Koristili su se u carstvu Inka do 1570ih godina.
Carstvo Inka (1400.-1532. N. E.) - jedna je od rijetkih drevnih civilizacija koja nam govori u više dimenzija. Umjesto riječi ili piktograma, Inke su koristile khipu - uređaje s čvorovima - za komunikaciju izvanredno složenih matematičkih i narativnih informacija. Ali, nakon više vijekova proučavanja, i dalje nismo u mogućnosti u potpunosti razbiti šifru khipusa. Izazov nije u nedostatku artefakata - danas nam je poznato preko 1.000 kipua - već u njihovoj raznolikosti i složenosti. Istraživači se suočavaju sa desetinama hiljada čvorova koje su vezali različiti ljudi, u različite svrhe i u različitim regijama carstva.
Koristeći lokalno dostupne materijale kao što su vuna od ljame i pamuk, khipukamayuqs (izrađivač čvorova) kodirao je administrativne podatke poput popisnih podataka i raspodjele poreza u uvijenim žicama ovih drevnih proračunskih tablica.
Birokrati iz Carstva Inka koristili su te podatke kako bi pratili najveće carstvo u predkolumbijskoj Americi. Otprilike jedan vijek znamo da računovodstveni khipus slijedi šemu od 10 čvorova (zamislite abakus napravljen od niti). Međutim, ti kvantitativni khipus čine samo oko dvije trećine danas preostalih uzoraka. Preostala trećina tih uređaja - takozvani narativni khipus - čini se da sadrži kodirane nenumeričke, narativne informacije, uključujući imena, priče, pa čak i drevne filozofije. Za one koji vole zagonetke, narativni su khipus božji dar, piše portal Sroll.in.
KHIPU DANAS - dio nacionalnog blaga i tajanstvena turtistička ponuda
U nekim selima Perua khipu se koristi i danas u ritualne svrhe, održavajući svoju tradiciju. Tehnika KHIPU u turističkim ponudama i inostranim medijima često je nazvana i kao KNOTTY TAIL (bajka o čvorovima) ili TALKING KNOTS (čvorovi koji pričaju). Upotreba čvorova postoji i danas u malom peruanskom gradiću koji gaji tradiciju i kulturu civilizacije Inka. Grad San Andreas de Tupicocsha nositeljima gradskih družnosti svečano uručuje obojeni motiv čvora kao medalju. Ovo je jedino mjesto u Peruu gdje KHIPU (čvor) ima službenu ulogu, u ceremonijama. Vlada Perua je ovaj svečani ritual proglasila dijelom kulturne baštine zemlje. Misteriozni čvorovi su danas velika turistička atrakcija u Peruu.
Primjerci khipu-a su izloženi u mnogim svjetskim muzejima i čine vrijedne eksponate: Princenton University Museum, American Museum of Natuarl History u New York-u, Muzej Radicati u Peruu, te drugi muzeji u Chileu, Berlinu, Švedskoj, Francuskoj i mnogim drugima širom svijeta.
Slike eksponata u nastavku su preuzeti sa www.khipukamayuq.fas.harvard.edu
Tekst pripremila: Tea Katica
Nema komentara:
Objavi komentar