Planinka: Bosanska vila sa vijencem cvijeća upletenim u kosi

 

Pripremila: Amila MASLEŠA

Planinka: Bosanska vila sa vijencem cvijeća upletenim u kosi

Pretražujući bespuća interneta, dolazimo do zanimljivih informacija. Pisali smo, naravno na našem blogu o planinkama, dijelili pjesme inspirisane sestrama u izviđačkoj organizaciji. Ali danas o planikama iz druge perspektive. Jer planinke su ni manje ni više nego vile iz bosanskohercegovačke mitologije. O da, imamo i mi našu mitologiju. I naše vile se rađaju iz jutarnje rose na tajanstvenim mjestima.

Ko su vile?

Vile su najkraće rečeno antički duhovi prirode ili personifikacija njenih snaga. O njima su znali još stari Iliri, Rimljani, Grci... Vjerovanje u vile nailazimo duž cijele Europe, ali i Bliskog istoka.

Vile su mitološke djevojke neobične ljepote, obdarene čarobnim moćima, kaže Wikipedija. Mitovi o vilama dio su narodnog folklora mnogih evropskih naroda, a posebno su zastupljene u keltskoj i slavenskoj mitologiji. I mi smo, kako i treba, krenuli tražiti koje su to vile slavenske mitologije pa i bosanske. I pronašli smo.

Vile, baš poput onih iz bajki, i mitologija opisuje kao vječno mlade djevojke s bujnom raspletenom kosom, najčešće obučene u duge bijele, prozračne haljine. Vjeruje se da žive pod zemljom ili u blizini starih brjegova, pećina i izvora.

U slavenskoj mitologiji

U slavenskoj mitologiji, vile su natprirodna ženska bića koja borave u oblacima i na planinama i plešu vilinsko kolo kraj jezera.(Naravno da će naše vile plesati kolo 😉) Pomažu ljudima u nevolji, uspavljuju bebe i djecu, liječe rane ali ponekad su i osvetoljubive, zavidne (u to ne vjerujemo).Zaista, po mitologiji to su djevojke neobične ljepote, obdarene čarobnim moćima (e to vjerujemo).

Prema bosanskoj mitologiji, vile se rađaju iz rose koja pada po lišću velikog stabla koje raste na  tajanstvenom, nepoznatom brdu. Legende kažu da posjeduju magijske moći koje mogu upotrebljavati za dobre i loše svrhe o čemu svjedoče brojni događaji opjevani u narodnim pjesmama gdje se opisuje kako su vile pojedinim junacima poput Alije Đerzeleza, Muje Hrnjice ili Halila postajale majke, sestre ili ljubavnice. 

Naši stari su vjerovali da vile obitavaju po planinama i velikim šumama te oko jezera. Najviše vremena provode u letenju sa drveta na drvo, kupanju, češljanju kose i igranju kola.

Bosanska mitologija navodi brojne nazive vile od kojih su najpoznatije ova imena: Bosanska vila, vila kraljica  Zlatna, Crvena vila, Gorska vila, vila Planinka (vila planine), itd.

Crvena vila: ona se uglavnom pojavljuje u vremenu oko zalaska sunca. Sjedi na nekom prolazu ili pored puta češljajući svoju dugu crvenu kosu. Onom ko je susretne može nauditi tako što zamahne kosom u njegovom pravcu i udari ga njome. Od tog udarca čovjek postane bolestan a zna se desiti i da padne u komu. Njen simbol je crvena boja.

Bosanska vila: ona je djevojka zlatne kose i bujnih grudi. Obučena je u dugu bijelu haljinu čiji su rubovi prošiveni zlatnim koncem. U kosi joj se nalazi cvijeće ljiljana. Tijelo joj krase i velika krila sa kojima prema legendi leti zrakom i prelijeće Bosnu u svim smjerovima. Bosanska vila ima izrazito umiljat glas i često pjeva. Po naravi spada u dobronamjerne vile. Često se nalazi u društvu drugi vila koje su na nižem rangu od nje. Njen simbol je cvijet ljiljan.

Kraljica vila Zlatna: ona je gospodarica svih bosanskih vila. Obitava u velikim i gustim šumama i uvijek se kreće u društvu svojih podanica. Noću, posebno za vrijeme punog mjeseca, izlazi iz šume i kupa se na jezeru ili u rijeci. Ima zlatna krila i krunu na glavi. Poslije kupanja zajedno sa drugim vilama igra i pjeva na nekom brežuljku sve do oglašavanja prvih pijetlova u zoru. Njen simbol je pun Mjesec.

Gorska vila: ona je među najstarijim vilama i često se naziva majkom vila. Smatra se da je vila Zlatna njena kćerka koja ju je nasljedila. Gorska vila je među bosanskim narodom najviše upamćena po tome što je zaslužna za to što je Mujo Hrnjica postao najveći junak Bosne i Hercegovine. Po naravi je blaga, mudra je i ima umiljat glas. Nju bosanske stravarke pozivaju u pomoć pri liječenju oslovljavajući je riječima „majko, sestro“. Njen simbol je zlatna jabuka.

Planinka: ona je vila koja ima vijenac cvijeća upleten u kosi. Nosi dugu haljinu i ponekad drži u ruci  štap koji joj služi za hodanje. Ima moć transformacije pa se često pretvori u kozu kako bi lakše prolazila strmim dijelovima planine. Poznaje sve tajne biljaka i liječenja. Sa njom su se najviše susretali pastiri kojima je priskakala u pomoć kada bi to zatrebalo. Njen simbol je bijela koza.

 

Izvori: wikipedia, radiosarajevo.ba

VAŽNA VIJESTI: SVJETSKA SKAUTSKA ORGANIZACIJA NOMINOVANA ZA NOBELOVU NAGRADU ZA MIR

 

Pripremila: Amila MASLEŠA

VAŽNA VIJESTI: SVJETSKA SKAUTSKA ORGANIZACIJA NOMINOVANA ZA NOBELOVU NAGRADU ZA MIR

Svjetska skautska organizacija (WOSM), zajedno sa Svjetskom asocijacijom vodiča i izviđačica (WAGGGS), nominirane su za Nobelovu nagradu za mir 2021. godine, prepoznajući izvanredan doprinos izviđaštva i liderstva koji su kroz svoju organizaciju osnažili stotine miliona mladih da stvore trajnu kulturu mira u svojim zajednicama već više od jednog vijeka.

Nobelovu nominaciju podnjela je zastupnik Norveške stranke slobode Solveig Schytz, bivši glavni povjerenik Norveških vodiča i izviđača i trenutni dobrovoljac izviđačkog pokreta.

„Izviđački pokret je usmjeren na davanje mladim ljudima alata potrebnih za rješavanje izazova budućnosti, istovremeno gradeći snažno civilno društvo. Ovo je djelo od vitalnog značaja za mir u svijetu “, rekla je gospođa Solveig Schytz u svojoj nominaciji.

„U trenutku kada naš svijet prijeti zbog toliko međunarodnih izazova, bilo da su klima, ratovi ili pandemije, potrebna nam je protuteža egoizmu i nacionalizmu. Moramo ponuditi mladim ljudima priliku da se okupe oko skupa zajedničkih vrijednosti i vjere u službu, ne samo svojoj zajednici, već i međunarodnom društvu. "

 

Od svog osnivanja 1907. godine, izviđači su se usmjerili na učenje mladih ljudi životnim vještinama te promicanje mira i uzajamno razumijevanje kao i da budu na usluzi svojim zajednicama. Izviđaštvo pomaže u izgradnji trajne kulture mira uključivanjem ideja timskog rada, jedinstva i interkulturalnog razumijevanja u svoj program i aktivnosti za mlade.

 

Izviđački nacionalni, regionalni i svjetski događaji organizovani su oko stubova međukulturne saradnje i izgradnje mira, uključujući svjetske izviđačke događaje Jamborees i JOTA-JOTI (Jamboree on the Air - Jamboree na Internetu) koji povezuju milione mladih ljudi da budu aktivni globalni građani. Učeći mlade ljude vrijednostima poštovanja i dužnosti prema drugima, izviđači rade na izgradnji svijeta koji će biti mirniji i inkluzivniji za ljude svih dobnih skupina.

 

Izvor: scout.org