Životne aktivnosti vezane za užad i čvorove kreću od gradnje skloništa pa sve do gradnje mostova i brodova. Naši drevni preci su koristili čvorove za izgradnju skloništa, za lukove i strijele, te za postavljanje zamki, dok bi se za kreativne i dekoracijske svrhe koristili ukrasni čvorovi poput pletenica, upleta i sličnog.
Užad i
čvorovi – pogled u prošlost
Drevni Egipćani su vjerovatno prva civilizacija koja je proizvodila uže na industrijskoj količini jer su bile potrebne enormne količine za vuču velikih kamenja za izgradnju piramida i drugih građevina.
Praktičnost i višestruku upotrebu užadi i čvorova su prepoznali ribari i moreplovci
koji ih od davnina koriste za sve i svašta u svom poslu. Vođeni višestrukom
namjenom konopca, svako ko bi se našao u prirodi, na otvorenom ili je uključen
u aktivnosti na otvorenom shvata važnost užadi i čvorova – bilo da se radi o
kampovanju, planinarenju, jedrenju ili preživljavanju u prirodi. Procijenjuje
se da je oko 90% svih poznatih čvorova djelo moreplovaca, a samo 10% rezultat
ostalih raznovrsnih zanimanja – ribiča i strijelaca, mesara, stolara,
alpinista, hirurga i lučkih radnika. Tu su i krvnici koji su osmislili omču za
vješanje.
Slobodno
možemo reći da aktivnosti vezane za užad i čvorove kreću od gradnje skloništa
pa sve do gradnje mostova i brodova. Naši drevni preci su koristili čvorove za
izgradnju skloništa, za lukove i strijele, te za postavljanje zamki, dok bi se
za kreativne i rdekoracijske svrhe koristili ukrasni čvorovi poput pletenica,
upleta i sličnog.
Čvorovi kao matematički i narativni sistem zapisivanja podataka
Pojedine drevne civilizacije su koristile sofisticirane kodove i sisteme u kojima su čvorovi koristili kao simboli za označavanje brojeva, te je broj simboliziran vezivanjem jednostavnih čvorova u nizu. Ovaj „jezik“ od simbola čvorova je poznat kao KHIPU. Kulture koje su koristile ovu tehniku su Zuni iz Novog Meksika te se mogu pronaći i dokazi o korištenju i kod peruanskih Inka. Više informacija o tajanstvenom čvorološkom kodu možete pročitati u tekstu: KHIPU - misteriozni način komunikacije koji ni danas nije u potpunosti razotkriven!
Prva knjiga o čvorologiji
Prva knjiga o čvorologiji je objavljena 1944. godine u Americi, a napisao ju je Clifford W.Ashley pod nazivom „The Ashley Book of Knots“. Knjiga je poslastica za sve ljubitelje čvorologije, u njoj je opisano više od 3 800 čvorova uz više od 7000 crteža/ilustracija. Ashley (1881-1947) je bio jedan od vodećih stručnjaka svog doba za čvorove i vezivanje čvorova.
Tehnika vezivanja čvorova / podjela i namjena
Kada dovedemo u pitanje namjenu čvorova i njihovu primjenu u stvarnom životu treba obratiti pažnju na vrstu/materijal od kojeg je uže napravljeno, te imati na umu da čvor kada se napravi mora imati način na koji će se lagano razvezati, u suprotnom nije praktičan i neupotrebljiv je u praksi. Čvorovi moraju biti sigurni, uže snažno, a razvezivanje jednostavno!
Na primjer, jačina i sigurnost čvorova je važna planinarima i alpinistima koji najčešće koriste masivnije čvorove koji mogu izdržati naprezanja, i koji će ojačati konopac što će im pružiti stabilnost pri penjanju ili prijenosu opreme, tereta sa sobom.
Čvorove dijelimo na:
osnovne (osmica, dvostruka osmica, bulin, dvostruki zavezni ...) ;
pomoćne (vrzin, ambulantini, osiguravajući i sl.).
Prema
namjeni ih dijelimo na:
-
čvorove za osiguravanje užadi
-
čvorove za spajanje užadi
5 osnovnih uvjeta koje čvorovi moraju ispunjavati da bi se našli u primjeni:
- sigurnost (čvor se pod opterećenjem ne smije razvezati)
- nosivost (čvor je ''najslabija karika u lancu''- smanjuje nosivost i do 40 % i zato treba težiti da se uvijek odabere onaj čvor koji najmanje oslabljuje uže)
- svrsishodnost (svaki čvor ima svoju namjenu i prednosti u određenim situacijama pa ih valja primjereno tome i koristiti)
- jednostavnost izrade (podrazumijeva lakoću izrade i kontrole)
- razvezljivost (čvor se pod opterećenjem zateže - treba birati čvorove koje ćemo nakon upotrebe lako razvezati)
Primjena
tokom boravka u prirodi
Boravak u prirodi na bivacima, izletima ili logorovanjima često vas može doveti u situaciju da morate čvrsto spojiti dva drveta, nastaviti dva užeta ili skratiti predugačko bez kidanja. U tome pomaže upravo vještina o kojoj danas govorimo, čvorologija. Pri izradi objekata i patenata umjesto eksera da spoji dva drveta se koristi uže, uže treba biti kvalitetno i mora dati čvrste i sigurne spojeve kako ne bi došlo do obrušavanja objekta.
Zaustavni čvorovi se koriste za sprječavanje klizanja kraja užeta kroz neki otvor ili rupu. Najčešće se vežu kao posljednji čvor na kraju užeta, najjednostavniji primjer osiguravanje kraja konca kako se ne bi provukao kroz ušicu igle. Nadalje, izrada improviziranih mornarskih ljestvi nizanjem zaustavnih čvorova koji osiguravaju daljnje pomicanje prečki. Koristimo ih na logorovanju prilikom podizanja šatora i izrade zaklona.
Da bi čvorolog mogao čvorove pravilno i sigurno primijenjivati, on mora:
- Da čvorove redovito vježba, jer ih inače lako zaboravi;
- Da ih u svakoj situaciji za izvesti i lijevom i desnom rukom, brzo i sigurno, a isto tako i razmrsiti. Kako bez rukavica, tako i s njima;
- Da u svakoj situaciji zna procijeniti koji se čvor mora upotrijebiti;
- Da pramenove čvora izradi tako da idu paralelno, a kod nekih čvorova koji se rade na kraju užeta da jednom kraju užeta osigura ispust od deset debljina užeta;
- Da u izradi čvorova ne bude površan, jer o njemu često ovisi život penjača;
- Da čvorove koje izvodi manje iskusan partner bez uvrede provjerava.
Primjeri pojedinih čvorova koji se najčešće mogu pronaći na izviđačkim takmičenjima za djecu
Policijski/detektivski/lisice
Ako želimo vezati nekome ruke,
ili povezati dvije oblice debljim užetom.
Ambulantni
Ribarski čvor
Dupla osmica
